Svega 52 privatne firme zaradile su u protekloj godini oko 250 miliona eura od javnih nabavki, odnosno više od pola ukupno utrošenog novca za tu namjenu, a tako mali broj ponuđača na tenderima za javne poslove može biti pokazatelj postojanja korupcije u sistemu javnih nabavki, upozorili su iz Instituta Alternativa. U analizi te NVO navodi se da je čak 91,61 odsto ukupnog budžeta koji je potrošen na javne nabavke (447,7 miliona eura) potrošilo 86 organa vlasti, koji čine samo 13,6 odsto ukupnog broja naručilaca.
– Tokom 2016. godine, 616 državnih organa, organa lokalne samouprave, javnih službi i privrednih društava zaključilo je 7.653 ugovora ukupne vrijednosti 447.739.222,36 eura, što čini 11,77 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Međutim, većina ovog novca „cirkulisala“ je između jako malog broja učesnika u procedurama javnih nabavki – ponuđača i naručilaca. Naime, iako se u registru ponuđača za 2016. godinu koji vodi Uprava za javne nabavke (UJN) nalazilo 2.518 ponuđača, samo 52 firme zaključile su sa organima vlasti ugovore ukupne vrijednosti 240.584.655,55 eura, odnosno 53,73 odsto ukupne sume potrošene na javne nabavke tokom ove godine. Prema poslednjim podacima Monstata iz 2017. godine, u Crnoj Gori postoji 27.954 registrovanih malih preduzeća, 268 srednjih i 46 velikih preduzeća. Takođe, 91,61 odsto, ili 410.174.098,48 eura ukupnog budžeta koji je potrošen na javne nabavke tokom ove godine, potrošilo je 86 organa vlasti koji čine samo 13,6 odsto ukupnog broja naručilaca u 2016. godini – ukazali su iz IA.
Naglašavaju da je obeshrabrujuće da je 2,21 prosječan broj ponuda po tenderu u 2016. godini, ističući da je on u konstantnom padu i dvostruko je manji u odnosu na 2011. godinu kada je iznosio 4,34. U IA smatraju da ti podaci ukazuju na tri stvari.
– Prvo, pristup Uprave za javne nabavke (UJN) za evidentiranje ponuđača, koji se svodi na „prebrojavanje“ posjetilaca portala javnih nabavki, pogrešan je, na šta smo ukazivali više puta. Naime, posjetioci portala su i građani, novinari, istraživači, predstavnici nevladinih organizacija koje se bave javnim nabavkama – ukratko, svaka zainteresovana strana koja je ikada posjetila portal, ne nužno samo ponuđači. Iako se često govori o malom tržištu kao uzroku slabe konkurentnosti, mi ne znamo koji je zapravo broj ponuđača, odnosno koliko stvarno firmi učestvuje na tenderima za javne nabavke i koliko je malo ili veliko crnogorsko tržište. Drugo, većinsko učešće samo 52 firme u procedurama javnih nabavki, te nizak broj prijavljenih ponuđača po tenderu može biti pokazatelj postojanja korupcije u javnim nabavkama, odnosno pisanja „previše specifičnih“ tenderskih specifikacija za nabavke koje su od raspisivanja tendera namijenjene jednom ponuđaču – smatraju u Institutu.
Podsjećaju da je UJN tokom 2016. godine primila samo dvije prijave korupcije, od čega se jedna odnosila na bankarsku garanciju, za koju lice koje je prijavilo smatra da je falsifikovana i druga koja se odnosi na tendersku dokumentaciju, gdje lice koje je prijavilo smatra da je došlo do zloupotrebe načela obezbjeđivanja konkurencije i načela ravnopravnosti.
– Treće, u sistemu javnih nabavki u Crnoj Gori postoji izražena potreba za centralizacijom – objedinjavanjem istih ili sličnih nabavki po sektorima, kao i racionalizacijom broja službenika koji rade na poslovima javnih nabavki. Ako 13,6 odsto naručilaca sprovodi preko 90 odsto procedura javnih nabavki, a preostalih 86,4 odsto sprovede manje od 10 pocenata, onda je potrebno da se hitno započne sa procesom centralizacije sistema javnih nabavki – smatraju u toj NVO. A.O.